Početna strana     |     sadržaj    |     arhiva     |     Poziv na saradnju
     
 
 

           

  Označavanje maloprodajnih trgovinskih
   jedinica promenljive mere

   Marijana Horvatić, dipl.ek.
  stručni saradnik

 

Trgovinska jedinica se definiše kao „...bilo koja jedinica (proizvod ili usluga) za koju postoji potreba za korišćenjem već definisanih informacija i kojoj se može odrediti cena ili koja se može naručiti ili fakturisati u bilo kojem delu bilo kog lanca snabdevanja....“ (Izvor: „GS1 Opšte Specifikacije“)

Ova definicija pokriva sve predmete od sirovina do krajnjih potrošačkih proizvoda.

Trgovinske jedinice mogu biti fiksne ili promenljive mere.

Trgovinske jedinice fiksne mere uvek imaju isti skup karakteristika uključujući veličinu, težinu, sadržaj i dizajn. Primer trgovinske jedinice fiksne mere bila bi konzerva tunjevine. S obzirom na to da su cena i sve druge karakteristike svake konzerve identične, cena može biti izložena na etiketi na ivici police u maloprodajnom objektu čime se izbegavaju dodatni troškovi postavljanja cene na svaki pojedinačni artikal.

Trgovinska jedinica promenljive mere, međutim, ima najmanje jednu karakteristiku koja je promenljiva pri čemu ostale ostaju iste. Ovo može da se odnosi npr. na težinu, dimenziju, broj jedinica ili zapreminu što utiče na njenu cenu. Kada se radi o trgovinskim jedinicama promenljive mere, ne mogu se postaviti etikete s cenom na ivici polica u maloprodajnom objektu, jer se cena svake ovakve jedinice menja u skladu s promenama navedenih karakteristika te jedinice.

Pakovanje od 1l mleka predstavlja trgovinsku jedinicu fiksne mere jer ima konstantnu veličinu, težinu, sadržaj i pakovanje. Za razliku od toga, staza u rolni je trgovinska jedinica promenljive mere jer se delovi staze seku iz velike rolne prema želji i zatim prodaju prema fiksnoj ceni za metar. Ostali primeri proizvoda promenljivih mera namenjeni prodaji bili bi voće i povrće, meso, sir, kanap, tkanine itd.

Za označavanje jedinica promenljivih mera se koriste brojevi koji se za svako merenje posebno generišu po unapred utvrđenoj strukturi. Tako se, na primer, težina, pored identifikacionog broja, uključuje u GTIN koji će se očitati na kasi. Na primer, neka je cena pilećih bataka 250 dinara po kilogramu. Svako pojedinačno pakovanje prodaje se po različitim cenama, jer se cene baziraju na tačnoj težini proizvoda. Ovakve jedinice izvorno označavaju isporučioci ili prodavci u maloprodajnim objektima u kojima postoji oprema koja automatski meri robu, izračunava njenu cenu na osnovu jedinične cene i štampa informacije na bar kod etiketi.

Za označavanje ovakvih proizvoda GS1 je rezervisala prefikse 02 i od 20 do 29 s tim da GS1 nacionalne organizacije definišu rešenja za lokalnu primenu. Tako su utvrđena nacionalna rešenja koja nisu namenjena korišćenju izvan zemlje. Kompanije koje izvoze moraju primeniti ona rešenja koja su na snazi u zemlji u koju izvoze, a za pomoć treba da se obrate GS1 nacionalnoj organizaciji te zemlje.

Kako je rešeno označavanje jedinica promenljive mere u Srbiji?

Kao nacionalno rešenje za teritoriju Srbije za označavanje proizvoda ograničenog kretanja, uključujući potrošačke jedinice promenljive mere, GS1 Srbija je usvojila sledeće strukture podataka:

Prefiks

Struktura podataka

Napomena

02

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Rezervisano*

20

R1

R2

R3

R4

R5

R6

R7

R8

R9

R10

R11

 

21

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Rezervisano

22

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Rezervisano

23

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Rezervisano

24

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Rezervisano

25

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Rezervisano

26

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Rezervisano

27

I1

I2

I3

M1

M2

W1

W2

W3

W4

W5

C

 

28

R1

R2

R3

R4

R5

R6

R7

R8

R9

R10

R11

 

29

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Rezervisano

* Rezervisano za buduću upotrebu tj. struktuiranje od strane GS1 Srbija

R1...R11           = Broj koji dodeljuje kompanija za svoje interno označavanje

                           (i koja samostalno utvrđuje njegovu strukturu)

I1...I3                = Prefiks koji dodeljuje GS1 Srbija kao oznaku kompanije

M1M2              = Identifikacioni broj proizvoda promenljive težine koji dodeljuje kompanija

W1...W5           = Neto težina u gramima

C                     = Kontrolna cifra

 

GS1 strukture sa prefiksima 02 i od 20 do 29 koriste se isključivo za primenu u zatvorenom okruženju (nisu za primenu u otvorenim lancima isporuke).

Kao svoje nacionalno rešenje, GS1 Srbija je za označavanje proizvoda sa promenljivom težinom izabrala prefiks 27, tako da se za numerisanje ovih proizvoda koristi sledeća struktura:

                                            27 I1I2I3 M1M2 W1W2W3W4W5 C .

 

Na primer, vakumirano pakovanje kačkavalja ima neto težinu 234 g. Proizvođač je kompanija XYZ kojoj je GS1 Srbija dodelila broj 032 kao identifikacioni broj kompanije, a kompanija je toj vrsti kačkavalja dodelila broj 01. GS1 (EAN) broj na pakovanju biće 2703201002344.

 Značenje svakog broja je sledeće:

 

Ovako utvrđena identifikaciona struktura predstavlja se EAN/UPC bar kod simbolima.

Cilj GS1 sistema je da razvije jedinstven i otvoren sistem standarda za identifikaciju proizvoda i komunikaciju čime bi bilo omogućeno efikasno rukovođenje lancem snabdevanja bilo gde u svetu koji mogu da koriste sve kompanije u okviru svake industrijske grane. Spomenuto rešenje za obeležavanje maloprodajnih jedinica promenljive težine utvrđeno je na osnovu prvobitnih uputstava globalne organizacije i ne odgovara u potpunosti ovako zacrtanom cilju, tako da je GS1 usmerila deo svojih aktivnosti na pronalaženje novih aplikacija i razvoj novih tehnologija kao što je GS1 DataBar s namerom da i na ovom polju ponudi rešenja koja bi važila na globalnom nivou. Detaljne informacije o DataBaru možete pronaći na

http://www.gs1yu.org/productsolutions/barcodes/databar

 
Disclaimer/Copyright | Privatnost | Mapa sajta | Kontakt webmaster